Hrvoje Prpić u RTL Direktu o zbrinjavanju radioaktivnog otpada

Hrvoje Prpić u RTL Direktu

Tema emisije RTL Direkt od 24. lipnja 2020. godine bila je zbrinjavanje radioaktivnog otpada i obilazak bivšeg vojno-skladišnog kompleksa Čerkezovac na Trgovskoj gori.

Urednik i voditelj emisije Zoran Šprajc ugostio je direktora Fonda za financiranje razgradnje NEK dr. Hrvoja Prpića. Tijekom gostovanja u emisiji dr. Prpić odgovorio je na niz pitanja o sigurnom zbrinjavanju radioaktivnog otpada, vremenskim rokovima i obvezama Republike Hrvatske, strahovima javnosti te naknadi za lokalnu zajednicu. Važno je razlikovati radioaktivni otpad do nuklearnog. Republika Hrvatska posjeduje institucionalni radioaktivni otpad koji se nalazi u zatvorenim skladištima na Institutu Ruđer Bošković i Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu i kod korisnika izvora ionizirajućeg zračenja odnosno prouzročitelja, te radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško koji se nalazi u skladištu same elektrane. Na lokaciji Čerkezovac skladištit će se nisko i srednje radioaktivni otpad. U nuklearnoj elektrani postoji i visoko radioaktivni otpad kao i istrošeno nuklearno gorivo, za koje se govori da je nuklearni otpad. Takav otpad neće se skladištiti na Čerkezovcu i skladišta ondje neće biti prilagođena i građena za takvu vrstu otpada. Kod visoko radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva radi se o potpuno drugim tehnologijama skladištenja.

Za dobivanje građevinske i lokacijske dozvole za građevine Centra koji je potrebno izgraditi, provodi se postupak javne nabave za izradu studije utjecaja na okoliš, provođenje istražnih radova, utvrđivanje nultog radiološkog stanja na širem području lokacije, sigurnosnih analiza te projektiranja odnosnih građevina. Radi se o javno objavljenom natječaju koji se provodi putem elektroničkog oglasnika javne nabave, a Fond je zatražio lokalnu zajednicu da predloži člana povjerenstva koji bi bio uključen u provedbu postupka.

Tematika zbrinjavanja radioaktivnog otpada je takva da u ljudima izaziva iracionalne strahove, a dodatno takve strahove potiče korištenje ove teme u političke svrhe i zastrašivanje ljudi izjavama o ugroženosti života ljudi i okoliša. Ono što je svugdje u svijetu poznato jest da zbrinjavanje radioaktivnog otpada na ovakav način nema nikakvih štetnih utjecaja na okoliš.

Lokacija Čerkezovca odabrana je prema uključivim i isključnim kriterijima, a svjetska praksa pokazuje da se takvi objekti najčešće grade u napuštenim vojnim kompleksima ili napuštenim rudnicima. Na taj način su uvijek dislocirani, izvan prometnica, a vrlo je važno osigurati i da nema neovlaštenog pristupa radioaktivnom otpadu.

Naknada lokalnoj zajednici se, sukladno svjetskoj praksi, daje za gospodarski razvoj zajednici u kojoj je objekt smješten. Predviđena je naknada od 8 milijuna kuna godišnje lokalnoj zajednici.

Obilazak vojno-skladišnog kompleksa organiziran je uz stručno vodstvo Voditelja uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Gorana Kukmanovića. Kompleks se sastoji od skladišta i popratnih objekata, a tijekom obilaska, novinarska ekipa je imala priliku ući skladišta. Dva identična skladišta koristit će se za skladištenje institucionalnog otpada iz Republike Hrvatske. Oba će biti rekonstruirana, a nakon rekonstrukcije, jedno će biti namijenjeno za prihvat, karakterizaciju i eventualno dodatno pakiranje institucionalnog radioaktivnog otpada, a drugo će biti namijenjeno isključivo skladištenju toga otpada. Za potrebe skladištenja nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško bit će izgrađeno novo skladište na istoj lokaciji.