Ponovna prerada ING-a

Nuklearno gorivo se u fisijskoj reakciji troši, a kada se količina fisibilnih nuklida u gorivu smanji toliko da se lančana reakcija više ne može održati, gorivo se smatra istrošenim, te ga je potrebno djelomično ili u cijelosti zamijeniti svježim. Takvo istrošeno nuklearno gorivo (ING) može se smatrati upotrebljivim izvorom koji se može ponovno preraditi ili se proglašava radioaktivnim otpadom koji je potrebno zbrinuti.

Ponovnom preradom istrošenoga nuklearnog goriva (engleski reprocessing) iskorištava se njegova preostala energetska vrijednost za daljnje korištenje u fisijskim reakcijama. Radi se o recikliranju istrošenoga nuklearnog goriva kako bi se iz njega izdvojili plutonij, uranij, neželjeni fisijski produkti i aktinidi. Tako izdvojeni korisni nuklidi mogu se upotrijebiti za pripremu novoga nuklearnog goriva (tj. ponovo za fisijsku reakciju, zbog čega se nazivaju fisibilnima), a takvo ponovno korištenje sastojaka istrošenoga goriva naziva se zatvorenim gorivnim ciklusom.

U otvorenom gorivnom ciklusu se istrošeno gorivo ne prerađuje kako bi se iskoristila vrijedna svojstva, već se samo skladišti. Vremenski period skladištenja goriva kod otvorenog ciklusa je relativno dug period, koji može trajati od 40 pa sve do 100 godina, odnosno dok se ne donese konačna odluka o odlaganju istrošenih gorivnih elemenata.

Ponovna prerada ING-a u kojoj se izdvajaju uranij i plutonij završava ostatkom kojemu se moć stvaranja topline smanjuje brže nego gorivu. Količina topline koju oslobađa ING nije za svaki izvađeni snop gorivnih elemenata podjednaka. Ona ovisi o vremenu koje je gorivo provelo u reaktoru i vremenu koje je proteklo otkako je gorivo izvađeno iz reaktora. Oslobađanje topline se s vremenom (i raspadom radioaktivnih radionuklida) smanjuje.

Ovim postupkom se mijenjaju neke značajke ING-a i smanjuje se količina VRAO-a, ali se istovremeno stvaraju nove količine NSRAO-a koji sadrži dugoživuće radionuklide tako da se tom metodom ne otklanja potreba za geološkim odlagalištem. Za sada se ING (ili visoko radioaktivni otpad koji je preostao nakon njegove prerade) skladišti kako bi se iskoristilo početno razdoblje brzog opadanja njegove radioaktivnosti i tako pojednostavilo daljnje rukovanje i konačno odlaganje.